Edukacijsko-rehabilitacijski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu
[ Specifična obilježja
obitelji u riziku: doprinos planiranju
kompleksnih intervencija ]
Srijeda, 20. siječnja, 2016.
Jedan od važnih koncepata na kojima se temelji projekt Specifična obilježja obitelji u riziku – doprinos planiranju kompleksnih intervencija, jest koncept otpornosti obitelji. Prema jednoj od definicija, otpornost (obitelji) je kapacitet dinamičnog sustava (obitelji) da se odupre ili oporavi od značajnih izazova koji prijete njegovoj stabilnosti, održivosti ili razvoju (Masten, 2011). S obzirom na brojne izazove s kojima se suočavaju obitelji u riziku, jasno je kako spoznaje u području obiteljske otpornosti predstavljaju važan potencijal za kreiranje intervencija koje će pomoći obiteljima prevladati rizike i nesmetano funkcionirati. Kako je koncept obiteljske otpornosti (za razliku od individualne otpornosti) relativno nov (Sixby, 2005), brojne su nejasnoće vezano uz njegovu konceptualizaciju i operacionalizaciju.
Stoga je prije započinjanja istraživačkog projekta Specifična obilježja obitelji u riziku – doprinos planiranju kompleksnih intervencija financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, dio tima (prof. dr. sc. Antonija Žižak, izv. prof. Martina Ferić, doc. dr. sc. Josipa Mihić, dr. sc. Gabrijela Ratkajec Gašević i dr. sc. Ivana Maurović) u okviru kratkoročne financijske potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima za 2015. godinu pripremio i proveo je Istraživanje otpornost obiteljskog sustava. Istraživanje je započelo u srpnju 2015. godine, a terenski dio završen je u prosincu iste godine. Za razliku od sudionika HRZZ projekta, sudionici u ovom istraživanju su obitelji iz redovite populacije, što omogućava istraživanje otpornosti obiteljskog sustava općenito.
Cilj istraživanja odnosio se na utvrđivanje mogućih načina konceptualizacije i operacionalizacije otpornosti obitelji te doprinosa otpornosti obitelji razvojnim ishodima mladih. Taj cilj nastoji se postići pregledom relevantne literature te provedbom primjenjenog istraživanja.
Problemi istraživanja su definirani na sljedeći način:
1. utvrditi psihometrijska obilježja instrumenta Family Resilience AssessmentScale (Sixbey, 2005) te primjerenost protokola za kvalitativnu procjenu obiteljske otpornosti;
2. ispitati i opisati procese otpornosti u obiteljskom sustavu s obzirom na perspektivu roditelja i mladih;
3. utvrditi relativni doprinos procesa obiteljske otpornosti razvojnim ishodima mladih.
U istraživanju se koristi kombinirani metodološki pristup. U kvantitativnom dijelu, provedeno je istraživanje s učenicima prvih razreda dvije srednje škole (I. Gimnazija u Zagrebu i Ivan Švear u Ivanić Gradu) (N=304) te s njihovim roditeljima (N=221). Obrada podataka je u tijeku. Na temelju rezultata kvantitativnog dijela, a sa svrhom pojašnjavanja rezultata te produbljivanja razumijevanja koncepta otpornosti obitelji, provest će se kvalitativni dio istraživanja, odnosno polustrukturirani intervjui s nekoliko obitelji učenika uključenih u istraživanje. Rezultati kvantitativnog i kvalitativnog dijela objedinit će se u završnoj fazi.
Sada je u tijeku predstavljanje rezultata sudionicima istraživanja (prezentacije u školama). Tijekom proljeća 2016. godine uslijedit će predstavljanje rezultata profesionalnoj zajednici kroz sudjelovanje na planirane znanstveno-stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Najvažniji podaci bit će uskoro objavljeni i na ovoj web stranici te dostupni svima zainteresiranima.